TED govori logo
dnevnik

TED govori za knjigoljupce: mojih 5 najdražih govora

TED govori sjajna su stvar za poslušati kad mi zatreba doza inspiracije i “detoksikacija” od sadržaja koje svakodnevno iskaču po portalima i društvenim mrežama.

Doduše, tek sam prije nekoliko mjeseci počela koristiti aplikaciju, koja dosta olakšava stvari – između ostaloga, jednostavno spremanje i dijeljenje najdražih govora, pa sam tako već stvorila mini kolekciju govora kojima se rado vraćam.

Bez posebnog reda, ovo su moji najdraži TED govori koji će biti zanimljivi knjiškim crvićima:

P.S. hrvatski prijevod možete namjestiti tako da kliknete na kotačić u kutu dolje desno, i pod “subtitles” odaberete hrvatski.

#1 Mac Barnett – Zašto je dobra knjiga tajni prolaz

Mac Barnett je autor brojnih slikovnica za djecu, a u ovom sjajnom humorističnom govoru objašnjava zašto su djeca idealni čitatelji, te zašto je fikcija “tajni prolaz” između stvarnog svijeta i jednog koji postoji samo u mašti. Zašto smo spremni vjerovati u neke priče i zašto se istinski vežemo uz likove koji zapravo ne postoje?

She was right in that place in the middle, that place which you could call art or fiction. I’m going to call it wonder. It’s what Coleridge called the willing suspension of disbelief or poetic faith, for those moments where a story, no matter how strange, has some semblance of the truth, and then you’re able to believe it. It’s not just kids who can get there. Adults can too, and we get there when we read.

Volim ovaj video jer nas na dirljiv upoznaje sa svojim idealnim čitateljem – dječakom Nicom koji je stvorio nevjerojatnu vezu s plavetnim kitom iz Macove priče, te podsjeća na ono fantastično i djetinje u nama zbog čega i kao odrasli tražimo prolaze u čarobne svjetove.

#2 Elif Shafak – Politika fikcije

Sram me priznati da još nisam pročitala nijednu njezinu knjigu, iako me ovaj govor osvojio još prije nekoliko godina kad sam ga prvi put čula.

Elif Shafak progovara o svom kulturnom identitetu, stereotipima na koje je nailazila, i kako je kroz svoje knjige pokušala probiti zidove i očekivanja koji su joj (ponajviše u zapadnim zemljama) nametani jer potječe iz određenog podneblja.

“We’re born into a certain family, nation, class. But if we have no connection whatsoever with the worlds beyond the one we take for granted, then we too run the risk of drying up inside. Our imagination might shrink; our hearts might dwindle, and our humanness might wither if we stay for too long inside our cultural cocoons.”

Ovaj nas govor podsjeća na važnost raznolikosti, izlaženja iz (samo)nametnutih krugova kako bismo proširili vidike, i opasnosti koje nam prijete ako smo neprestano okruženi samo ljudima koji misle, čine, i vjeruju isto što i mi.

#3 Chimamanda Ngozi Adichie – Opasnost jedne priče

Snažan govor koji je osobito aktualan ovih dana. Chimamanda se prisjeća koliko su na njezino djetinjstvo utjecale priče iz samo jedne perspektive – one zapadnjačke bjelačke.

What this demonstrates, I think, is how impressionable and vulnerable we are in the face of a story, particularly as children. Because all I had read were books in which characters were foreign, I had become convinced that books by their very nature had to have foreigners in them and had to be about things with which I could not personally identify.

No ovo nije samo priča o rasnim predrasudama s kojima se Chimamanda susrela. Svi smo podložni vjerovanjima u samo jedan arhetip priče koji nam je serviran od malih nogu i tako nesvjesno stvaramo predrasude prema drugima.

Show a people as one thing, as only one thing, over and over again, and that is what they become…

The single story creates stereotypes. And the problem with stereotypes is not that are untrue- but that they are incomplete. They make one story become the only story.

Chimamanda se prisjeća dodirnih točaka sa siromašnima, sa imigrantima, i drugim marginaliziranim skupinama o kojima znamo samo kroz jednu jedinu priču.

I bez uvijanja se suočava s vlastitim predrasudama koje je prema određenim socijalnim skupinama stvorila na temelju samo jedne priče.

#4 Što smo naučili iz 5 milijuna knjiga – Erez Lieberman Aiden i Jean-Baptiste Michel

Dva znanstvenika s Harvarda su (na, naravno, prilično štreberski način) istraživala odgovor na pitanje koliko nam zapravo knjige pomažu da shvatimo ljudsku povijest i kulturu.

U doba umjetne inteligencije i IoT uređaja, pojam ‘big data’ više nije ništa novo. Svakodnevno se u poslu susrećem s tim pojmom i ono što me oko toga fascinira je ne onaj tehnički dio prikupljanja i obrade ogromne količine podataka, nego nevjerojatna kreativnost primjene svih tih silnih informacija koje nam stoje na raspolaganju.

Ova dvojica znanstvenika u suradnji s Googleom analizirali su sadržaj 5 milijuna knjiga (tek 12% svih ikad objavljenih knjiga) kako bi dobili potpunu sliku ljudske kulture i povijesti. Došli su do zaključka da ta slika ne vrijedi tisuću riječi; ona vrijedi više od 500 milijardi riječi.

Analizirajući sadržaj, podatke o izdanju i određene fraze, možemo doći do zanimljivih zaključaka oko toga koliko se brzo stvaraju i ruše svjetonazori, zanimanje za određene teme, kako i kojom brzinom se ljudski interesi mijenjaju pod utjecajem društvenih i povijesnih prilika – i kako se sve to zrcali u knjigama koje pišemo i čitamo.

So culturomics is what we call this method. It’s kind of like genomics. Except genomics is a lens on biology through the window of the sequence of bases in the human genome. Culturomics is similar. It’s the application of massive-scale data collection analysis to the study of human culture—here, instead of through the lens of a genome, through the lens of digitized pieces of the historical record.

Najbolje od svega je da se zahvaljujuću Googleovom Ngram Vieweru i sami možete poigrati podacima koji su u ovom istraživanju skupljeni. U videu ćete saznati zašto je to toliko vrijedan projekt i vidjeti sjajne primjere praktične primjene ovog alata.

#5 Joshua Prager – Mudrost velikih pisaca o svakoj godini života

Kao tinejdžer, Joshua Prager preživio je tešku nesreću u kojoj je ostao hemiplegičar. Kada čovjek živi s takvom nesrećom koja mu preko noći promijeni život, i to u dobi kada tek stvara planove i snove, nije teško zamisliti da duboko propitkuje značenje vremena i prolaznosti života, i da traži potvrdu da ga u životu ipak čekaju sjajne stvari.

Tu je potvrdu pronašao u knjigama. Vodeći se idejom da svi pratimo više-manje iste linije života, ovaj novinar i književnik skupio je citate iz knjiga koji se odnose na svaku godinu našeg života.

… all of us — you, me, the subject of his book, age more or less in step, proceed from birth along the same great sequence: through the wonders and confinements of childhood; the emancipations and frustrations of adolescence; the empowerments and millstones of adulthood; the recognitions and resignations of old age.

There are patterns to life, and they are shared.


Ovi TED govori nisu novijeg datuma, ali ima nešto u njima zbog čega ih često volim poslušati iznova. Neki od ovih autora česti su gosti na TEDu, i njihovi drugi TED govori također su zanimljivi za poslušati, osobito Elif Shafak i Chimamanda Ngozi Adichie.

Koji su vaši najdraži TED govori? Podijelite linkove sa mnom u komentarima ovdje ili na Facebooku.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.