Izum Hugoa Cabreta je priča u tekstu i slici. Stoga priča i nije toliko opširna i broj stranica ne treba nikoga plašiti. Jezikom, radnjom i likovima prilagođena je uzrastu od 8-12 godina, no kao u svim dobrim knjigama, i u ovoj mogu uživati svi uzrasti i u njoj pronaći nešto za sebe.
Izum Hugoa Cabreta pročitala sam još 2012., preporučila nebrojeno puta, kupila i poklonila nekoliko primjeraka bez da sam je ikada priuštila sebi. Zato me neizmjerno raduje činjenica da napokon imam ovu divotu i na vlastitoj polici i da je napokon mogu podijeliti sa svojim Malcem. Naravno da me gledao koso kad sam mu u ruke gurnula knjigu od preko 500 stranica, no sumnjičavost se brzo raspršila i zamijenila ju je intriga i misterij Hugovog automatona…
“Priča koju ću podijeliti s vama zbiva se 1931. godine pod krovovima Pariza. Tu ćete upoznati dječaka koji se zove Hugo Cabret, a nekada je, vrlo davno, pronašao tajanstven crtež, koji mu je zauvijek promijenio život…”
Ovim riječima mađioničara, profesora Alcofrisbasa, počinje uzbudljiva priča o Hugou Cabretu, dvanaestogodišnjem nahočetu i lopovu, dječaku prepunu tajni. No nećete ovdje upoznati samo njega, malog urara, koji živi u sobičku skrivenu iza zidova pariškog kolodvora – tu su i jedna neobična djevojčica, i jedan zagonetni prodavač igračaka, i ključ za ne-zna-se-što, i mehanički čovjek koji za sve njih čuva poruku iz prošlosti.
Originalan i jedinstven, ovaj roman u riječima i slikama fantazija je i spomen na uzbudljive početke jedne umjetnosti, na maštu i snove, heroje i magiju prvih dana filma.
Ovom pričom Selznick odaje počast ranim danima kinematografije, osobito Georgesu Mélièsu, sineastu i vizionaru kojemu se pripisuje uvođenje “čarolije” u film tj. onoga što bismo danas nazvali specijalnim efektima. Iako možda nikada niste čuli za njega, skica ove scene zasigurno će izgledati poznato.
“Sineast Georges Méliès karijeru je započeo kao mađioničar, a bio je i vlasnik jednog iluzionističkog kazališta u Parizu. Ta veza s čarolijom omogućila mu je da odmah uvidi mogućnost novoga medija – filma.
Bio je jedan od prvih koji je pokazao da film ne mora odražavati stvarni život, da ima moć zarobiti snove. Méliès je zaslužan za usavršavanje trika zamjene koji je omogućio da se na platnu, kao nekom čarolijom, pojavljuju i nestaju stvari. Time je film promijenjen zauvijek.”
“…Znaš, strojevi nemaju suvišnih dijelova. Imaju točno one i u kojim količinama im trebaju. Iz toga sam zaključio da, ako je cijeli svijet golemi stroj, onda mora postojati razlog zašto sam ovdje…”
E sad se postavlja pitanje – kakve veze ima Georges Méliès sa siročetom Hugom i njegovim izumom? To ćete morati otkriti sami, a na tom putu pratit će vas upečatljivi likovi i dirljiva priča. Ova je knjiga lako čitljiva, priča topla i pamtljiva, a forma oduševljava. Obiluje mnoštvom skica vezanih uz radnju, ali i fotografija legendarnih scena iz doba rane kinematografije, pa smo naučili i ponešto novo.
